Djelatnici

Izvanredni je profesor Sveučilišta u Rijeci gdje znanstveno i pedagoški djeluje na razmeđi javnih politika i političke sociologije. Tematski je dominantno usmjeren na problematiku mladih, a sekundarno na obrazovnu politiku. Voditelj je mikrokvalifikacije Analiza javnih politika na UniRi.

Aktivan je u različitim policy arenama politika za mlade na europskoj razini, od članstva u europskim ekspertnim radnim skupinama, do sudjelovanja u predsjedanjima Vijećem EU kao ekspert za mlade. Jedan je od autora nacionalnog sustava certificiranja gradova koji imaju kvalitetnu lokalnu politiku za mlade, a sudjeluje i u procesima uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja na lokalnim razinama diljem Hrvatske. Član je Pool of European Youth Researchers, tijela Vijeća Europe i Europske Komisije. 

Dobitnik je nekoliko znanstvenih i stručnih nagrada za svoj rad, član je uredništava više znanstvenih časopisa, i evaluator projekata za brojne europske institucije na temu mladih i obrazovanja. Aktivno sudjeluje u radu organizacija i inicijativa mladih i za mlade usmjerenih poboljšanju položaja mladih i kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj pa je tako bio i jedan od inicijatora i organizatora prosvjeda podrške cjelovitoj kurikularnoj reformi Hrvatska može bolje 2016. i 2017. godine.

Markovo obrazovanje uključuje: poslijedoktorsko usavršavanje na Sveučilištu u Grazu, doktorat iz javnih politika sa Sveučilištu u Ljubljani, magisterij iz političke znanosti s Central European University u Budimpešti, drugi magisterij, onaj iz javnih politika, s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu gdje je i diplomirao politologiju. Bio je gostujući istraživač na Universitat Pompeu Fabra u Barceloni, a usavršavao se i na Sveučilištu u Minnesoti. 

Područja ekspertize: politika za mlade, sociologija mladih, rad s mladima, participacija mladih, stvaranje politika utemeljeno na dokazima

Kolegiji koje predaje: Pedagogija rada s mladima, Obrazovna politika, Studenti i zajednica, Politička sociologija, Istraživački nacrt, Akademska pismenost

Projekti u kojima trenutačno sudjeluje: Europe Goes Local – Supporting Youth Work at the Municipal Level, Professional formation of youth workers: researching, learning and communicating youth work in diverse world and with diverse groups, Ciljevi hrvatskih javnih politika, Politička kompetencija mladih na pragu odraslosti, Analiza dizajna lokalnih obrazovnih politika, Re-Gen: Youth and Urban Regeneration: Let’s Take Back Public Spaces!

Dr. sc. Valentina Otmačić bavi se znanstvenim, pedagoškim i praktičnim radom u područjima mira, transformacije sukoba i ljudskih prava. 

Doktorat iz mirovnih studija stekla je na Odsjeku za društvene i međunarodne studije Sveučilišta u Bradfordu u Velikoj Britaniji. Magistrirala je iz područja rješavanja sukoba na Otvorenom sveučilištu u Barceloni, u Španjolskoj, te iz područja kulture mira, sukoba, obrazovanja i ljudskih prava na Sveučilištu u Granadi, također u Španjolskoj. 

U središtu njenog istraživačkog interesa jesu otpor nasilju, konstruktivna transformacija sukoba i studije sjećanja. Izdavačka kuća Routledge 2024.godine objavila je njenu knjigu   “Resisting Inter-Ethnic Violence: Community Approaches to Conflict Transformation in Croatia and Bosnia-Herzegovina” (“Otpor međuetničkom nasilju: pristupi transformaciji sukoba unutar lokalnih zajednica u Hrvatskoj te Bosni i Hercegovini”).

Praktičnim radom bavila se u sklopu nekoliko agencija UN-a i međunarodnih nevladinih organizacija u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Tanzaniji, Burundiju, Demokratskoj Republici Kongo, Libanonu i Kolumbiji, u programima izgradnje mira i promicanja ljudskih prava. Stručnjakinja je u području strateškog zagovaranja i edukatorica u području transformacije sukoba. Arab Resource Center for Popular Arts iz Libanona objavio je njen priručnik “Conflict as a challenge: enhancing children’s capacities of constructive conflict transformation” (“Sukob kao izazov: jačanje kapaciteta djece u području konstruktivne transformacije sukoba”). 

Doc. dr. sc. Tena Prelec docentica je politike i međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Rijeci (UniRi). Njezino glavno istraživačko područje usmjereno je na transnacionalne poveznice u istraživanju korupcije, uz poseban naglasak na isprepletenost nedopuštenih financijskih tokova i geopolitičkog natjecanja. Radila je na Sveučilištu u Oxfordu i Londonskoj školi ekonomije, a doktorirala je na Sveučilištu u Sussexu, u Centru za proučavanje korupcije. Njezina prva monografija – Indulging Kleptocracy: British Service Providers, Postcommunist Elites, and the Enabling of Corruption – objavljena je u izdanju Oxford University Pressa 2025. godine. Trenutno radi na svojoj drugoj knjizi pod naslovom Tehnomenadžeri: Kapitalisti prije kapitalizma – jugoslavenske elite na granici svjetova.

Voditeljica je radnog paketa u projektu Horizon Europe GEO-POWER-EU, koji se bavi procesom proširenja EU-a u pogoršanom geopolitičkom kontekstu, te voditeljica projekta GI-ACE Lawyers: Gatekeepers, Enablers or Technicians?. Kao članica Balkans in Europe Policy Advisory Group, istaknuta je stručnjakinja za jugoistočnu Europu te je opsežno objavljivala u akademskim i policy publikacijama. Također je počasna znanstvena suradnica na Sveučilištu u Exeteru i bivša članica Global Future Council on Integrity and Anti-Corruption pri Svjetskom gospodarskom forumu (WEF).

Tena je dobitnica brojnih nagrada, među kojima su Marshall Memorial Fellowship (program razvoja liderstva German Marshall Funda Sjedinjenih Američkih Država), ESRC Celebrating Impact Prize (drugo mjesto), te nagrada Sveučilišta u Exeteru Fair, Just and Inclusive Society Award (prvo mjesto). Njezina knjiga Indulging Kleptocracy uvrštena je među „Knjige godine” časopisa Foreign Affairs u prosincu 2024. godine. Njezina istraživanja često su imala utjecaj na oblikovanje politika u području borbe protiv korupcije, visokog obrazovanja i proširenja Europske unije. Radila je kao konzultantica za brojne međunarodne organizacije i tvrtke za geopolitičku analizu, uključujući ulogu više analitičarke u Oxford Analytici.

Kao voditeljica više istraživačkih projekata na Sveučilištu u Rijeci, kao i novog studijskog programa Političke transformacije, Tena želi pridonijeti osnaživanju politologije i međunarodnih odnosa u Republici Hrvatskoj.

Područja stručnosti:
proširenje EU-a, vladavina prava, korupcija, kleptokracija, geopolitika, akademske slobode, sloboda medija, zarobljavanje države, transnacionalni autoritarizam

Jezici:
talijanski, hrvatski, engleski i ruski (tečno); francuski, njemački i španjolski (osnovno).

Marjeta Šinko docentica je na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za komparativnu politiku. Studirala je političke znanosti u Hrvatskoj i Njemačkoj te je bila gostujuća stipendistica na Sveučilištu u Ljubljani (Slovenija) i Sveučilištu Alberta (Kanada). Njezin doktorat bio je na temu komparativnih politika rodne ravnopravnosti.

Fokus njenog istraživačkog i nastavnog interese su teme: rod i politika, komparativna politika i javne politike. Istraživačica je na projektu o ciljevima hrvatskih javnih politika te predaje kolegije “Rod i politika” (na hrvatskom i engleskom) i “Komparativni politički sustavi” na Fakultetu političkih znanosti. Predstojnica je Odsjeka za komparativnu politiku i članica raznih organizacija (feminističke nevladine udruge, sindikati, strukovne politološke udruge). Nedavno je (ponovno) izabrana za članicu IPSA RC19 Odbora za rodnu politiku i javne politike.

Njezini objavljeni radovi uključuju članke i uređene knjige kao što su “Žene u parlamentima – globalna perspektiva”, “Političke stranke i regrutacija žena u parlamente: primjena kvota u zemljama Europske Unije”, “Politika rodne jednakosti Europske unije: javnopolitička evolucija i feministička evaluacija”, “Rodno osvještavanje politika u Hrvatskoj: prožimajući ili marginalni cilj nacionalnih strategija?” i Žene i politika: feministička politička znanosti. Njezino nedavno objavljeno poglavlje u knjizi na engleskom je “Only Stand-ins? Women’s Parliamentary Representation and Quota Implementation in Croatia Since 2011” (2023) u Party Politics and the Implementation of Gender Quotas: Resisting Institutions (ur. Lang, Meier & Sauer, Palgrave Macmillan).

Ana Petek redovita je profesorica na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, na Odsjeku za javne politike i političku ekonomiju, na kojem je zaposlena od 2006. Diplomirala je novinarstvo i politologiju, a magistrirala i doktorirala u polju politologije.

Njezini znanstveni interesi pripadaju prvenstveno u politološku granu javnih politika, a specifično su usmjereni na teoriju javnih politika, dizajn javnih politika, komparativne javne politike, hrvatske javne politike, te kvalitativne metode istraživanja, a posebno se specijalizirala za politiku prema osobama s invaliditetom i politiku mentalnog zdravlja. Iz navedenih područja objavila je više od 40 znanstvenih i stručnih radova u međunarodnim i domaćim časopisima i zbornicima radova, među kojima su najistaknutiji članci o ciljevima javnih politika. Sudjelovala na u radu na više istraživačkih projekata među kojima treba istaknuti voditeljstvo projekta Sveučilišta u Zagrebu „Kako vlada Vlada: Ciljevi hrvatskih javnih politika“ te projekt HRZZ-a „Dobrobit, pripadnost i socijalna pravednost“ Filozofskog fakulteta u Rijeci na kojem je bila suradnica.

U nastavnom radu surađivala i izvodila nastavu na više kolegija prijediplomskog i diplomskog studija politologije i novinarstva, na predmetima javnih politika i metodologije društvenih znanosti, a dizajnirala je i uvela novi kolegij Kvalitativne metode istraživanja. Tijekom svojeg znanstvenog usavršavanja sudjelovala je u radu 10 ljetnih škola i doktorskih seminara u Italiji, SAD-u, Danskoj, Finskoj, Sloveniji i Hrvatskoj, ponajviše okrenutih metodološkim pitanjima kod renomiranih svjetskih istraživača. Izlagala je svoje radove na više od 20 međunarodnih konferencija (SAD, Poljska, Latvija, Španjolska, Francuska, Čile, Belgija, Kanada, Njemačka, Hrvatska) te je održala pozvana predavanja u inozemstvu u Finskoj i u Beogradu. Recenzirala je više od 20 znanstvenih radova za međunarodne i domaće časopise te bila članica uredništva nekoliko znanstvenih časopisa (Hrvatska i komparativna javna uprava, Macro Management & Public Policy, Anali Hrvatskog politološkog društva, Političke perspektive, Politička misao).

Ana Petek je članica Hrvatskog politološkog društva, Međunarodnog udruženja za političku znanost (IPSA), Međunarodnog udruženja za javne politike (IPPA), te domaćeg Instituta za javnu upravu. Obnašala je više voditeljskih dužnosti na sveučilištu, uključujući predstojnicu Odsjeka za javne politike i voditeljicu Koordinacije metodoloških predmeta Fakulteta političkih znanosti. Aktivna je sindikalna povjerenica.

Darko Vinketa zaposlen je na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Doktorirao je političku teoriju na Sveučilištu Johns Hopkins na temi odnosa između konceptualizacije proizvodnje i imitacije u zapadnoj filozofiji od Platona do postmodernizma. U svojem znanstvenom radu bavi se teorijskim pitanjima poput uloge kritičke teorije u pluralističkim demokracijama i naravi političke moći u filozofijama Rousseau, Nietzschea i Hegela, kao i suvremenim političkim temama poput identitetskih politika, univerzalnog temeljnog dohotka, umjetne inteligencije i automatizacije rada generalno, statusu novca u postindustrijskim društvima, itd. U slobodno vrijeme komentira tekuća društveno-politička zbivanja kroz kanonske filozofske prizme poput suvremenog turbofolka i Nietzscheove metafizike, anti-rodnih diskursa i Platonove teorije formi, hrvatske nacionalističke glazbe i Hegelove kritike slikovnog mišljenja.

Matija Miloš je docent na Katedri za ustavno pravo Pravnog fakulteta u Rijeci. Doktorirao je 2019. godine na Pravnom fakultetu u Zagrebu. U svojem se radu poglavito bavi ustavnom teorijom. Njegova je disertacija bila posvećena građanskim inicijativama kao sredstvom ustavnog usmjeravanja sukoba o predstavljanju. Osim neposrednom demokracijom i konceptom predstavljanja, u svojem se znanstvenom radu bavi vjerskim slobodama i svjetovnom državom, slobodom mišljenja i izražavanja misli te pravom na privatnost. Uz ustavno pravo, na Pravnom fakultetu predaje pravo političke participacije te retoriku. Dio je trenutnog saziva Savjeta za ljudska prava Pučke pravobraniteljice, u kojem je jedan od dvoje predstavnika akademske zajednice. Član je Hrvatskog politološkog društva, Međunarodnog društva za javno pravo – podružnice za središnju i istočnu Europu i Hrvatske udruge za ustavno pravo. Kolumnist je za Faktograf i Novosti.